Milena Ćulav Markičević

Mirta Ambruš Maršić

Ivana Martinić

Maja Đura

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET

Ivana Lukšić

Adriana Ivandić

Martina Hein

izv. prof. dr. sc. Darija Marković

Ana Popović

doc. dr. sc. Marijana Hraski

dr. sc. Monika Kukuruzović

doc. dr. sc. Iva Ivanković

Zrinka Pongrac Štimac

Marijana Žgela Putniković

Ivana Marić

Poznavati koje hranjive tvari se nalaze u pojedinim namirnicama  a koje u njima nedostaju kako bi učenici znali prepoznati i odabrati uravnoteženu prehranu kao preduvjet zdravog prehrambenog stila.

Gotov materijal

Zamke i prednosti različitih prehrambenih stilova

Nataša Sajko

Snježana Fištrović

Ljiljana Igrić

doc. dr. sc. Katarina Aladrović Slovaček

Anita Križanac Rašić

dr. sc. Monika Kukuruzović, dr. med.

Sanja Barić

Usvojiti naviku redovitih zdravstvenih pregleda i savjetovanja sa stručnim medicinskim osobljem od najranije mladosti te preuzeti odgovornost za svoje ponašanje i zdravlje.

Savjetujem se sa svojim liječnikom o svom zdravlju

Dijana Šutak

Dijana Šutak, prof.

 Kao primjer dobre prakse za projektnu nastavu.

Alenka Banić Juričić

Vesna Srdoč Lekšan

Svake godine u studenom se u našoj školi OŠ Marije i Line u Umagu održavaju Projektni dani u trajanju od dva nastavna dana. Naša škola je stekla platinasti status eko-škole i zato je poželjno održavati eko-radionice u kojima sudjeluju svi učenici od 1. do 8. razreda i svi učitelji razredne i predmetne nastave  kao i stručna služba. U 2019. godini na Eko-odboru škole odabrana je zajednička tema "Bioraznolikost". Obzirom da je škola uključena i u Zavičajnu nastavu već nekoliko godina  tema Zavičajne nastave u svim istarskim školama za 6. razrede bila je "Od spilja pa do zvijezda". Zamisao moje kolegice Vesne Srdoč Lekšan i moja osobno bila je odabrati temu koja bi povezivala bioraznolikost i temu Zavičajne nastave. I tako se rodila ideja da osmislimo radionicu "Spilje"  u trajanju od 6 sati. 

Tijek radionice:

1. Uvodni dio: Brainstorming te PPT prezentacija "TOP 5 SPILJA U ISTRI".

2. Kahoot kviz u svrhu formativnog vrednovanja (koliko su učenici podataka zapamtili iz ptrezentacije).

3. Filmić o istraživanju spilje Chauvet u Francuskoj. Prikaz primjera slikarija u spiljama starih oko 30.000 godina.

4. Učenici izrađuju slikarije mamuta  bizona  vuka  medvjeda i nosoroga prema modelima na ploči.

5. Učenici izrađuju šišmiše od kartona i crne vune (učiteljice su prethodno pripremile materijale).

6. Na pak papiru zajedno s učiteljicom lijepe crne  prethodno pripremljene  trake na skicu mamuta  a oko mamuta lijepimo izrađene crne šišmiše od vune. Cijeli prikaz spilje izlažemo na zid učionice u kojoj radimo.

7. Na kraju radionice odrađujemo evaluaciju u alatu Mentimer. Prvo  na svojim pametnim telefonima učenici se povezuju na Mentimer putem poveznice koju im je dala učiteljica i glasuju za spilju koja im se u prezentaciji najviše svidjela. Zatim  u istom alatu i pomoću pametnih telefona  učenici moraju napisati kako su se osjećali za vrijeme radionice (svatko najviše tri riječi) i na kraju dobivamo prikaz u obliku oblaka (Word Cloud).

Za pripremu digitalnih aplikacija (kviz  evaluacija i oblak osjećaja u alatu Mentimer) bila sam zadužena ja  a kolegica Srdeoč Lekšan za pripremu i osmišljavanje kreativnog dijela radionice (izrađivanje šišmiša i golemog mamuta). 

Projektni dan na temu "Bioraznolikost": Radionica "Istarske spilje" 

radionica-istarske

Leopoldina Vitković

Puči su otvori na listu biljaka. Kroz puči biljka izmjenjuje plinove. Ugljikov dioksid ulazi u list i koristi se za proces fotosinteze. A fotosintezom nastaje kisik koji izlazi kroz puči van  iz lista. 

Višak vode biljka će ispustiti u obliku vodene pare procesom transpiracije kroz puči. 

Istraži imaju li sve biljke jednak broj puči 

 Istraživačko pitanje:

Koje biljke imaju više puči po kvadratnom milimetru?

Prebroji pući po kvadratnom milimetru kod nekoliko različitih biljaka?

Pretpostavka:

Materijal: mikroskop  predmetno staklo s ucrtanim kvadratnim milimetrom (možete sami izraditi)  pokrovna stakla  skalpel  voda  kapaljka  čaša  filter papir  iglica  pinceta  sobne biljke

Tijek istraživanja: 

S donje strane lista biljke skalpelom izreži  kvadratić donje pokožice.

Pokožicu stavi u kap vode na predmetno stakalce. Pokrij pokrovnim staklom i promatraj mikroskopom. Unutar četverokuta koji je veličine 1mm2 prebroji puči. Za svaku vrstu biljke napravi pet mjerenja i izračunaj prosječnu vrijednost broja pući po 1 mm2. Fotografiraj pametnim telefonom promatrane puči ili ih nacrtaj.

Podatke prikaži grafički i tabelarno.

Tablica za unos podataka  broj puči na 1mm2  pokožice lista sobnih biljaka







Biljka 

	

Broj puči na 1mm2

	

Prosječna vrijednost







	




	










	




	










	




	










	




	










Analiziraj rezultate i donesi zaključke. 

1. Imaju li sve biljke jednak broj puči po kvadratnom milimetru?

2. Koja biljka je imala najviše puči?

3. Koja biljka je imala najmanje puči?

4. O čemu ovisi brojnost puči?

5. Jesi li potvrdio/potvrdila svoju pretpostavku? Koji podatak podupire tvoju pretpostavku?

Imaju li sve biljke jednak broj puči ?

brojnost-puci

Vedran Žadanj

Svemir je prostranstvo bez kojega nema nas niti života kakvog poznajemo. Svemir je uglavnom vrlo slabo istražen.

Ljudsko tijelo je samo po sebi "svemir procesa i pojava" koji također nisu do kraja istraženi. 

Materijal je namijenjen kako nastavnicima osnovnih i srednjih škola tako i učenicima svih uzrasta. 

Načinjen je na način da su zakoni dinamike i kinematike bestežinskog stanja povezani s funkcijama ljudskog organizma.

Napravljen je i povijesni pregled ljudskog istraživanja bliskog nam svemira i načina reakcije ljudi na bestežinsko stanje. 

Svemir i fiziološki procesu organizma u svemiru

svemir-i-ljudsko-tij




Istraži koliko popušenih cigareta može usmrtiti čovjeka




U cigareti izgara duhan  papir i oko 700 dodataka.

Sagorijevanjem tih osnovnih sastojaka nastaje 4000 kemikalija  koje pušač sa svakim udahom unosi u tijelo.

Među tim sastojcima su:

kadmij (komponenta u akumulatoru automobila)
DDT (insekticid)
aceton (skidač boje)
arsen (otrov)
metanol (raketno pogonsko gorivo)
cijanid (otrov iz plinskih komora)
amonijak (čistilo za pod)
naftalen (sredstvo protiv moljaca)




1 cigareta sadrži  1-3 mg nikotina.  

1 kap nikotina iznosi oko 50 mg nikotina što izaziva smrt kod čovjeka.




 Istraživačko pitanje:

Koliko cigareta sadrži smrtnu dozu nikotina?

 Pretpostavka:

Tijek istraživanja: 

Izračunajte koliko cigareta sadrži smrtnu dozu nikotina?




Analiziraj rezultate i donesi zaključke. 

Koliko cigareta sadrži smrtnu dozu nikotina?
Je li opasno ostaviti kutiju s cigaretama na dohvat malom djetetu? Obrazloži.
Jesi li potvrdio/potvrdila svoju pretpostavku? Koji podatak podupire tvoju pretpostavku?

Koliko popušenih cigareta može usmrtiti čovjeka?

Aleksandar Fleming bio je mikrobiolog koji je proučavao bakterije. Kao i svi znanstvenici nije imao vremena ručati pa je odlučio pojesti sendvič u svom laboratoriju. Dok je jeo mrvica kruha mu je pala u petrijevu zdjelicu u kojoj je uzgajao bakterije.

Nakon nekoliko dana uočio je da je mrvica kruha popljesnivila i da su na tom mjestu njegove bakterije uginule. Bio je strašno razočaran i ljut jer su mu uništene bakterije.

Za ovu „pogrešku“ dobio je Nobelovu nagradu a ovim otkrićem spašeni su milijuni života.

Istraži što je to ubilo bakterije? Što je to slučajno otkrio Aleksandar Fleming?

Kako je otkriven antibiotik

kako-je-otkriven-ant

Jegulje su ribe iz skupine koštunjača koje žive u rijekama  a odlaze se mrijestiti u more. Tijelo jegulje je obavijeno slojem sluzi koji joj omogućava provlačenje kroz gusto raslinje u rijekama  a također i puzanje po obali i mulju pri niskom vodostaju. Jegulje koje žive u Europi i nisu spolno zrele  a spolno sazrijevanje se dešava u dobi 6-30 godina  ovisno o spolu i području. Tada se prestaju hraniti  te im se crijeva skraćuju i ostavljaju više mjesta u utrobi za spolno zrele žlijezde. U stadiju spolne zrelosti započinju svadbeni put spuštanjem niz rijeku. Počinju putovanje prema Sargaškom moru  a putem se skupljaju u plove. Putovanje traje i po godinu dana  a po dolasku u Sargaško more  jegulje se mrijeste i ugibaju.




Zadatak:

Na karti pronađi Metković  tamo je rijeka Neretva u kojoj žive jegulje. Prouči i označi put kojim trebaju proći da bi stigle do Sargaškog mora (Bermudsko otočje).

Očitajte koliko kilometara trebaju proći kako bi stigle u more na mrijest (na Metkoviću klikni desni klik mišem – zatim klikni -izmjeri udaljenost – zatim klikni na Bermudsko otočje u Sargaškom moru).

Izračunaj koliko kilometara na dan prijeđe jegulja prilikom putovanja u Sargaško more.

Karta https://www.google.com/maps/@45.4859217 18.0904557 14z

MIGRACIJE JEGULJA

migracije

Šećer u krvi

Nakon što smo pojeli hranu  ona se razgradila na jednostavne šećere. Šećer i ostale hranjive tvari odlaze u krvotok i krv ih raznosi do svih stanica. No međutim  šećer ne može ući sam u stanicu nego ga mora „unijeti“ hormon inzulin.

Kod nekih ljudi gušterča ne proizvodi dovoljno inzulina pa im se šećer zadržava u krvi. Kažemo da oni imaju povišenu razinu šećera u krvi ili šećernu bolest. U takvim slučajevima inzulin se unosi injekcijama u organizam.

Normalna razina šećera u krvi iznosi oko 5 5 mmol/l krvi.




U tablici su prikazane vrijednosti šećera u krvi kod osobe koja je oboljela od šećerne bolesti. Prouči tablicu i odgovori na pitanja.




Vrijeme (h)




	

Razina šećera u krvi (mmol/l)







06:00

	




1 1







12:00

	




5 5







18:00

	




10 2







Kolika je razina šećera u krvi u 6:00 sati?
Zašto se to dogodilo?
Što osoba treba poduzeti?
Kolika je razina šećera u krvi u 12:00 sati?
Zašto se to dogodilo?
Što osoba treba poduzeti
Kolika je razina šećera u krvi u 18:00 sati?
Zašto se to dogodilo?
Što osoba treba poduzeti?




Šećer u krvi

secer-u-krvi

Biologija